“Èske w te konnen gen 27 manm Legliz Frè yo ki te resevwa èd grasa jenewozite w?” te di yon anons ekip Repons Defans Depòtasyon an. “Moun ki te resevwa lajan sa yo ki te kouvri gwo depans legal ak frè depo yo te eksprime ekip la ke yo rekonesan anpil e yo santi yo pa poukont yo.”
imigrasyon
Lidè relijye yo kondane efò administrasyon an pou abandone pwogram refijye istorik Etazini an
Sèvis Mondyal Legliz la (CWS) ansanm ak lòt "Manm Alyans" li yo—avèk sipò total moun ki gen lafwa, vwa refijye yo, ak lidè kominotè atravè Etazini—te kondane efò Mezon Blanch lan pou abandone pwogram Refijye Etazini an. Legliz Frè yo se youn nan "Manm Alyans" CWS yo epi li se yon manm fondatè tou.
Legliz Frè yo siyen 'Deklarasyon Ekimenik Mèkredi Sann: Defann Refij'
Legliz Frè yo siyen "Deklarasyon Ekimenik Mèkredi Sann lan: Defann Refij" kòm youn nan Manm Alyans Sèvis Mondyal Legliz la (CWS).
Plis pase de douzèn denominasyon ak asosyasyon kretyen ak jwif—tankou Legliz Frè yo—fè pwosè pou pwoteje libète relijye yo
Más de dos docenas de denominaciones y asociaciones cristianas y judías demandan para proteger las libertades religiosas (lea más en español a continuación) Anilasyon Règleman Depatman Sekirite Nasyonal 'Kote sansib' entèfere ak kwayans relijye santral yo, vyole tou de Premye Amandman an ak Lwa Retablisman Libète Relijye Jodi a, Enstiti pou Defans Konstitisyonèl la
Ministè Entèkiltirèl yo ofri yon paj demann lapriyè sou entènèt
Ministè Entèkiltirèl Legliz Frè yo ap ofri yon paj wèb espesyal pou pataje demann lapriyè atravè peyi a ak denominasyon yo. Avèk deklarasyon misyon an, "Nou gen misyon pou anrichi ak ranfòse Legliz Frè yo grasa inite nou antanke moun atravè kilti, pou nou montre legliz la benediksyon pou nou fè youn kòm pèp Bondye a," opòtinite pou mande lapriyè disponib nan twa lang: Angle, Kreyòl Ayisyen, ak Panyòl.
Konsèy Misyon ak Ministè Legliz Frè yo pataje enkyetid pou manm legliz imigran, migran, ak refijye yo (an Angle, Panyòl, ak Kreyòl Ayisyen)
Konsèy Misyon ak Ministè Legliz Frè yo a eksprime gwo enkyetid li pou moun atravè peyi a ki gen estati migran, imigran, oswa refijye ki ka anba menas deportasyon apre dènye lòd egzekitif prezidansyèl yo. Menas deportasyon sa yo ki renouvle deja ap afekte lavi anpil moun nan kongregasyon denominasyon nou an.
Komite Konsiltatif Ministè Entèkiltirèl la ankouraje legliz yo pou ede manm yo konnen dwa yo
Biwo Ministè Entèkiltirèl la ak Komite Konsiltatif Ministè Entèkiltirèl (IMAC) ap ankouraje kongregasyon ak distri nou yo pou ede manm yo konnen dwa konstitisyonèl yo. Antanke yon denominasyon, n ap fè efò pou nou vin yon resous ak yon espas referans ki bay enfòmasyon byen mèb.
Jedi 16 janvye a deklare yon jou lapriyè ak jèn pou Legliz Frè yo, sou demann Distri Sidès Atlantik la
Konsèy Misyon ak Ministè Legliz Frè yo a deklare Jedi 16 janvye a kòm yon jounen lapriyè ak jèn pou denominasyon an, sou demann konsèy Distri Sidès Atlantik legliz la. Deklarasyon an envite tout kongregasyon, pwojè, gwoupman Legliz Frè yo, konsèy la, ak anplwaye denominasyon an pou patisipe.
Konsèy Misyon ak Ministè a apwouve bidjè 2025 pou ministè denominasyon yo, li konfime jounen lapriyè ak jèn pou imigran yo
Konsèy Misyon ak Ministè Legliz Frè yo a te fè yon reyinyon Zoom espesyal 5 desanm pou yo te deside sou yon pwopozisyon pou bidjè 2025 la pou ministè denominasyon yo. Yo te deside sou de pwen: Konsèy la te apwouve pwopozisyon bidjè 2025 la ke sekretè jeneral David Steele ak trezorye Ed Woolf te prezante epi Komite Egzekitif la te rekòmande. Konsèy la te sipòte yon demann ki te soti nan konsèy Distri Sidès Atlantik la pou yon jounen lapriyè ak jèn pou imigran yo.
Komite Konsiltatif Ministè Entèkiltirèl la pibliye yon deklarasyon
Pandan teyolojyen Martin Niemöller t ap reflechi sou trajedi eksperyans legliz Alman an pandan ane 1930 yo, li te itilize pawòl sa yo:
"Premyèman yo te vin pou kominis yo epi mwen pa t pale paske mwen pa t yon kominis. Apre sa, yo te vin pou sendikalis yo epi mwen pa t pale..."