Pa Cheryl Brumbaugh-Cayford
“Sèl espwa anpil moun genyen se limyè Bondye nan legliz la,” Ilexene Alphonse te di, pandan l ap dekri sitiyasyon dezespere pèp Ayisyen an. Viv kòm legliz an Ayiti kounye a “se yon bagay ki bay strès e ki fè mal, men pi gwo pati a se ke tout moun ap viv nan yon lenb. Yo pa janm sèten sou sa k pral rive,” li te di. “Gen yon laperèz konstan pou yo kidnape yo.”
Pastè li gen kontak avèk yo ann Ayiti yo gen laperèz gang yo ap kidnape yo—laperèz pou tèt yo ak moun yo renmen yo—epi yo gen laperèz vyolans ak abi sou madanm yo ak pitit fi yo. Pifò nan yo pa gen mwayen pou yo sove al nan yon kote ki pi an sekirite, sitou moun k ap viv nan ak ozalantou kapital Pòtoprens la kote gang yo pran kontwòl total la. Yo vin tounen “prizonye nan pwòp kay yo ak nan pwòp peyi yo.”
Alphonse, ki te fè yon entèvyou telefòn nan dat 26 mas la, se reprezantan Ekip Konseye Peyi (CAT) Legliz Frè yo pou Ayiti. Li se yon pastè òdone, li se pastè Legliz Frè Haitiens, yon kongregasyon Legliz Frè yo ki gen majorite Ayisyen-Ameriken nan Miami, Florid.
Ayiti te parèt nan nouvèl yo pandan vyolans gang yo ap ogmante anpil, ansanm ak boulvèsman politik ak difikilte ekonomik ki vin pi mal san rete. Dapre chèf dwa moun Nasyonzini an, Volker Türk, tout bagay sa yo vin tounen yon trajedi imanitè ki ap ogmante epi peyi a "sou bò gwo twou san fon an". Nasyonzini rapòte ke 5.5 milyon Ayisyen, prèske mwatye nan popilasyon an - ki gen ladan 3 milyon timoun - bezwen asistans imedya epi ke "anviwon 1.4 milyon moun pa lwen grangou."
Wòl Alphonse pou Misyon Mondyal la gen ladan l rete an kontak ak lidèchip l'Eglise des Freres d'Haiti (Legliz Frè yo an Ayiti). Sa l tande nan men yo se ke "bagay yo trè difisil." Difikilte yo varye soti nan bagay ki menase lavi - pa gen ase manje, laperèz pou lavi yon moun ak fanmi li - rive nan bagay ki sanble senp tankou Entènèt ki pa fyab.
Pastè yo itilize WhatsApp pou yo rete an kontak, jan yo kapab. Sepandan, yo pa tande pale de plis pase 10 pastè nan Legliz Frè d'Haïti dènyèman, e gen yon gwo enkyetid pou yo. Avèk difikilte transpò a tou, li pa posib pou pèsonn al vizite pastè sa yo pou yo konnen kijan yo ye. Alphonse te pale de yon pastè, Timothy, ki te al kache kèk tan de sa poutèt menas vyolans gang ak kidnapin. Pèsonn pa tande pale de li, e li pa tounen lakay li depi lè sa a.
Nan plis pase 30 kongregasyon ki nan Legliz Frè d'Haïti a, anpil ladan yo ki reyini pou adore gen sèlman kèk moun ki prezan. Kongregasyon ki nan Pòtoprens oswa toupre yo te sitou abandone akòz kontwòl gang ki nan zòn sa a. Sepandan, pastè nan youn nan kongregasyon sa yo (ki gen non pa devwale pou sekirite yo) te fè Alphonse konnen ke kongregasyon li a te reyini pou adore semèn pase a—yon zak bravou, kouraj ak fidelite reyèl nan yon zòn ki gen anpil kidnapin ak tire.
Èske sitiyasyon an nan rès Ayiti menm jan li ye nan Pòtoprens? Pa egzakteman, Alphonse te di. Tout bagay pi mal nan Pòtoprens, men kidnapin ak vyolans ap fèt lòt kote tou, menm jan ak difikilte pou jwenn manje, lajan, transpò, swen medikal ak lòt bezwen. Pa gen okenn kote ki vrèman an sekirite an Ayiti kounye a, menm zòn ki te konn pezib.
“Moun yo grangou anpil,” Alphonse te di. Manje ra, deyò kèk zòn agrikòl riral yo, epi li chè. Anpil moun pa gen lajan ankò, apre plizyè ane boulvès ekonomik. Anpil pa gen mwayen pou yo touche lajan san yo pa jwenn aksè a yon travay serye. Anpil bank atravè peyi a fèmen oswa yo detwi. Gouvènman an prèske pa egziste.
Enkyetid ak estrès la ka ensipòtab. Menm moun tankou Alphonse, ki kenbe kontak ak Ayiti a distans, ap fè eksperyans chòk. Yo resevwa apèl konstan nan men zanmi ak fanmi pou èd, epi yo pa ka fè anpil bagay. Santiman enpuisans lan ap dire lontan, li te di. Li te pale de yon dam k ap viv nan Meksik ki te tande ke pitit fi li an Ayiti bezwen tretman medikal, men pa gen lopital ki disponib. Sa ap lakòz li gen anpil enkyetid.
Kisa ki ka fèt? Bezwen èd imanitè a ijan anpil—sou fòm manje ak èd monetè tou, Alphonse te di. Li menm ak ekip Brethren Disaster Ministries yo ap reyini pou pale sou sa ki posib, etandone difikilte lojistik pou fè èd rive Ayiti.
Pandanstan, Alphonse ap pataje pawòl lapriyè legliz Ozetazini an ak legliz Ayisyèn nan. Se yon reyon espwa.
— Cheryl Brumbaugh-Cayford se direktè Sèvis Nouvèl pou Legliz Frè yo epi yon editè asosye nan Messenger magazin
———-
Jwenn plis nouvèl Legliz Frè yo:
- Biznis konferans lan gen ladan rezolisyon sou transfè zam, swen pou imigran ak refijye, ajisteman politik pou minis ki gen lisans ak komisyon
- Sèvis esansyèl òdonans yo disponib kounye a sou entènèt pandan Minis Pou Tout Moun ap prepare pou re-enprime
- Pwogram Rekonstriksyon Ministè Dezas Frè yo sèvi siklòn Helene ak sivivan tanpèt nan lwès Maryland yo
- Seri adorasyon sis semèn gratis Shine Everywhere ede legliz yo nouri lafwa lakay yo
- Karakteristik pou Mwa Latè ak Mwa Pwezi: Envitasyon pou leve tèt nou, pou chèche lavi an abondans