Lidè Legliz Frè yo nan peyi Etazini ap rantre nan pi gwo rezo legliz Nijerya a, Asosyasyon Kretyen Nijerya (CAN), pou mande lapriyè ak jèn pou lage san danje plizyè santèn tifi adolesan ki te kidnape 14 avril la. Tifi yo te kidnape nan yon lekòl nan Chibok, Nijerya, pa Boko Haram, yon sèk Islamik ekstremis nan nò Nijerya k ap chèche avèk vyolans yon eta Islamik "pi". Pifò nan fanmi ki afekte yo fè pati Legliz Frè yo nan Nijerya (EYN–Ekklesiyar Yan'uwa a Nigeria).
Nan nouvèl ki gen rapò, Jay Wittmeyer, direktè egzekitif Misyon ak Sèvis Global Legliz Frè yo, te ekri senatè Illinois, Dick Durbin, konsènan kidnapin tifi yo pou sansibilize fonksyonè gouvènman ameriken yo sou sitiyasyon an nan Nijerya.
Chibok sitiye nan Eta Borno nan nòdès Nijerya, e nan deseni ki sot pase yo te yon estasyon misyon Legliz Frè yo. Men kèk ekstrè nan yon rapò World Watch Monitor te pibliye, ki egziste pou rapòte istwa kretyen atravè lemond ki anba presyon pou lafwa yo ki pa rapòte ase:
“Lidèchip CAN yo, sitou prezidan nou an, mande pou tout kretyen yo priye epi fè jèn akòz sitiyasyon sekirite nan peyi a: dènye eksplozyon bonm nan Nyanya nan Abuja, epi answit kidnapin elèv nan yon lekòl segondè pou fi...epi tout defi sekirite ki genyen yo,” te di Musa Asake, sekretè jeneral CAN. Chapit lokal CAN nan Eta Borno a te dekrete tou twa jou lapriyè ak jèn.
Nan dat 14 avril, vè 10è diswa, moun yo sispèk ki fè pati gwoup Boko Haram nan te anvayi Chibok nan sèt kamyonèt Toyota Hilux. Pandan kèk nan atakè yo te mete dife nan bilding gouvènman an ak lòt bilding, gen lòt ki te ale nan lekòl segondè a kote yo te domine ajan sekirite yo anvan yo te rasanble omwen 230 elèv fi nan kamyon, epi yo te kondui tifi yo (ki te gen ant 16 ak 20 an) byen fon nan forè Sambisa ki toupre a.
“Yon atak konsa kote yo te pran tifi ale pa janm rive. Menm dènyèman lè yo [militan Boko Haram yo] te atake yon Kolèj Gouvènman Federal nan Buni Yadi, yo te touye tigason yo men yo te di tifi yo pou yo ale epi kite lekòl la. Yo pa janm pran yo ale. Se premye fwa y ap pran yon kantite tifi konsa nan yon lekòl. Donk nou sipoze yo te fè sa paske pifò nan tifi yo se kretyen,” te di yon lidè legliz lokal, ki gen idantite yo pa t kapab devwale pou rezon sekirite.
Gouvènè eta a, Alhaji Kashim Shettima, te anonse an premye ke 52 tifi te sove, e 77 toujou disparèt. Men, direktè lekòl la, Madan Asabe Kwambura, te demanti deklarasyon l yo epi li te di paran yo rapòte ke 230 tifi te kidnape, e 40 ladan yo te sove. Tout lekòl nan eta a te fèmen akòz ensekirite a.
Gouvènman federal la defye ajan sekirite Borno yo pou yo fè tout sa ki posib pou sove tifi yo. Gouvènè Eta Borno a, Shettima, ofri yon rekonpans 50,000,000 Naira (anviwon $50,000) pou nenpòt enfòmasyon ki ka mennen nan sekou tifi yo. Men, sa pa sifi pou kalme kòlè paran yo, epi kritik sou fason militè a jere kriz la ap ogmante.
Samuel Dali, prezidan EYN, te pale ak World Watch Monitor yon semèn apre kidnapin nan. “Nou pa tande anyen sou sa gouvènman an ap planifye. Menm kèk moun nan gouvènman eta a ki sipoze dirije nou yo kòmanse plenyen ke gouvènman federal la bezwen fè yon bagay. Nou jis tande moun k ap di nou bezwen fè yon bagay, nou bezwen fè yon bagay, men nou jis pa konnen sa ki bezwen fèt.”
Gen kèk paran ki deside pran bagay yo nan men pa yo, epi yo sipliye Boko Haram pou lage tifi yo, men sa pa t mache. Gen lòt ki antre nan forè Sambisa a pou chèche pitit fi yo, san sipò militè a. Apre anviwon 60 kilomèt nan forè a, moun nan lokalite a konseye yo pou yo pa kontinye paske li twò danjere, paske Boko Haram ekipe ak zam ki pi sofistike pase baton ak manchèt paran yo te pote yo.
“Nou mande Prezidan Goodluck Jonathan pou l pran mezi nesesè yo pou libere pitit nou yo. Nou santi nou neglije vre. Mwen konvenki ke si tifi sa yo kidnape yo te pwòp pitit fi yo, yo ta fè yon bagay,” yon papa ki nan lapenn te di. “Nou mande kidnapè yo pou yo koute rèl ak lapenn nou epi kite pitit nou yo retounen lakay yo,” li te ajoute ak dezespwa.
Yon travayè nan Open Doors International, ki asosye avèk legliz nan nò Nijerya, te ajoute: “Tifi yo kidnape yo gen plis chans pou yo responsab pou fè manje ak netwaye pou ensurje yo. Men, gen tout posiblite pou yo konvèti timoun sa yo nan Islam pa fòs epi marye yo ak manm gwoup la oswa lòt gason mizilman.”
Jiskaprezan, paran ki afekte yo pa resevwa okenn asistans sikolojik oswa medikal. Anplis, yo deja raple tifi ki te sove yo pou yo pase egzamen yo ankò. Gen kèk paran ki te akize otorite lokal yo kòm si yo t ap eseye anpeche tifi lekòl sa yo rakonte soufrans yo bay medya yo.
Pandanstan, panse nasyon Nijeryen an, ki sezi, ale ak tifi ki toujou rete nan forè a. Yon komentatè te dekri atitid nasyon an bay BBC a kòm youn nan "agoni aktyèl, kontinyèl."
— Sa a se yon ekstrè nan yon rapò World Watch Monitor bay. BBC rapòte sou kidnapin nan ke “Boko Haram, ki gen non vle di 'edikasyon oksidantal entèdi,' ap goumen pou etabli lalwa Islamik nan Nijerya” epi “souvan vize etablisman edikasyonèl yo.” Korespondan BBC Nijerya, Will Ross, nan yon atik analiz, konpare kidnapin sa a ak yon ensidan notwa nan Uganda: “Atak la se yon eko etranj nan yon anlèvman an mas nan nò Uganda an 1996. Yon total 139 tifi ki gen laj ant 11 ak 16 an te sezi nan dòtwa nan Lekòl St Mary nan Aboke. Yo te mare yo ansanm ak kòd epi Lame Rezistans Lords la te pran yo, ki di li ap goumen pou yon eta ki baze sou 10 Kòmandman Biblik yo. Kidonk, menm taktik teworis, diferan relijyon.” Ale sou www.bbc.com/news/world-africa-27187255 pou li rapò konplè Will Ross la.
Pou Frè ki vle gen plis konpreyansyon, Jay Wittmeyer, direktè egzekitif Global Mission and Service, rekòmande liv “Our Bodies, Their Battleground: Boko Haram and Gender-Based Violence against Christian Women and Children in North-Eastern Nigeria Since 1999” ekri pa Atta Barkindo, yon kandida doktora ak SOAS, Lond; Benjamin Gudaku nan Eduwatch Consults and Research Centre, Abuja, Nijerya; ak Caroline Katgum Wesley nan Nigeria's Political Violence Research Network. Open Doors International te pibliye liv “Our Bodies, Their Battleground”. Jwenn li sou entènèt nan www.worldwatchmonitor.org/research/3117403 .