Yon mesaj ki soti nan twazyèm konsiltasyon entènasyonal legliz istorik pou lapè yo.
Surakarta (Solo City), Java, Endonezi; 1-8 desanm 2007
Pou tout sè ak frè nou yo nan Legliz Lapè Istorik yo ak nan kominote ekimenik kretyen yo an jeneral, n ap voye bonjou ak lapè Lespri Kris la ki vivan an.
Nou menm, manm Legliz Frè yo, Menonit/Frè nan Kris la, ak Sosyete Relijye Zanmi yo (Kwaker), nou reyini nan sant Java pou kontinye pwosesis konsiltasyon ki te kòmanse nan Bienenberg, Swis, an 2001; epi apre sa nan Limuru/Nairobi, Kenya, an 2004. Nou te jwenn asistans nan deliberasyon nou yo nan men de reprezantan Asosyasyon Anabaptis Ostrali ak Nouvèl Zelann.
Konsiltasyon ki anwo yo te fèt an repons a pwogram Dekad pou Simonte Vyolans (DOV) Konsèy Mondyal Legliz yo ki te inogire an 2001. Sa a, twazyèm nan seri a, te reyini gason ak fanm ki soti Aotearoa (Nouvel Zelann), Ostrali, Lend, Endonezi, Japon, Kore, Filipin, Swis, Wayòm Ini, ak Etazini nan Amerik, pou pataje teyoloji aktyèl nou yo sou lapè ak jistis ak rezilta pratik yo. Patisipan yo te pote avèk yo yon varyete ekspètiz - pedagoji; rezolisyon, jesyon ak transfòmasyon dispit; èd pou devlopman; ak aktivis pou lapè ak jistis sosyal.
Nou rekonesan pou enfòmasyon nou te jwenn nan de premye konsiltasyon nou yo, ke nou ka jwenn nan piblikasyon ki te soti nan yo – “Ap chèche Kilti Lapè” ak “Ap chèche Lapè ann Afrik”
Nou rekonesan anvè moun Endonezyen ki te resevwa nou yo ak legliz lokal yo. Òganizasyon ak ospitalite yo te egzanplè e nou te apresye yo anpil.
Tèm nou an, “Lapè nan peyi nou an,” te chache eksplore pwoblèm enjistis, pliralis relijye, ak povrete nan rejyon ki pi divès e ki pi dispèse sou planèt nou an ki an danje. Prezantasyon fòmèl yo te gen ladan yo dokiman teyolojik, istwa ki soti nan moun ak/oswa nan legliz, gwoup, ak Reyinyon, ansanm ak adorasyon fòmèl. Tan nou te pase ansanm nan adorasyon an te rich e ankourajan. Nou te dekouvri kijan Legliz Lapè Istorik yo nan rejyon sa a se yon melanj pou panse Azyatik ak Lwès ak ortopraksi ki vin apre a.
Legliz Lapè Istorik Azyatik yo angaje yo depi lontan nan koz jistis, lapè ak mizèrikòd, nan konstriksyon Wayòm Bondye a sou tè a paske sa reflete glwa entansyon plen lanmou Bondye genyen pou nou.
Li klè pou nou ke Règ Lanmou a oubyen “Wayòm” Jezi te etabli a se opoze ak lagè ak fason nasyon yo ak gwoup yo prepare pou li. Nou konprann lagè kòm pi gwo eskandal imen an, pi gwo peche imen an, yon blasfèm volontè sou kado presye lavi a.
Pandan n ap koute istwa nou te pataje nan eksperyans nou nan travay pou rekonsilyasyon ak gerizon, nou te vin konnen lòt fòm lagè. Gen lagè enteryè ke nou te rekonèt nan adorasyon komen nou an, nesesite pou nou gade tèt nou byen, bezwen pou metanoia. Nan pawòl Sen Franswa Assisi yo: “Si ou vle lapè ak bouch ou, asire w ke li ekri nan kè ou an premye.” Èske nou tande sa? Èske nou vrèman renmen lènmi nou yo? Èske nou priye pou moun k ap pèsekite nou yo (Matye 5:43-44)? Ki jan nou byen viv Sèmon sou Mòn nan? Anfèt, ki jan nou byen mete an pratik senkyèm chapit Matye a? Èske nou bliye ke Jezi te vle pou nou pran l oserye? Chak moun nan nou dwe poze tèt li kesyon sa yo, pandan n ap veye pou nou pa sal Wayòm ki anndan nou ak nan mitan nou an (Lik 17:21). Gen lagè ki nan kay nou ak nan vwazinaj nou yo. Gen lagè ki separe nou ak moun ki manm diferan denominasyon oswa tradisyon relijye; Wayòm lapè a gen ladan l tout moun ki vin jwenn Bondye paske Kris la pa ka divize (1 Korentyen 1:13).
Lagè ekstèn ki twomatize rejyon nou an gen ladan yo yon kous zam konvansyonèl rejyonal, pwoliferasyon nikleyè, ak teworis. Men, yo gen ladan yo tou ravaj mondyalizasyon an ki lakòz pi gwo povrete, degradasyon fanm, ak eksplwatasyon timoun sou yon gwo echèl. VIH/SIDA, diktati, konfli relijye ak opresyon relijye, lagè sivil, destriksyon anviwònman nou an, ak lagè san kontinye pase an derive senp dezi nou genyen pou pwosperite imen.
Sa yo se pa pawòl sèlman pou nou; nou menm nan Azi nou ap viv reyalite sa yo chak jou. Nan koute ak pataje nou, dlo nan je nou te revele inite ak konpasyon nou; lajwa nou te konfime fwi Wayòm nan, omniprezans ak omnipotans Lanmou, Lavi ak Puisans li (Galat 5:22).
Epi chanjman klimatik la ap plane anlè tèt nou e pi fondamantal pase tout malè ki frape rejyon nou an. Se pa yon teyori men yon fantòm ki pwomèt yon efondreman ekolojik ak sosyal sou yon echèl nou pa t janm imajine nan listwa limanite. Enkyetid nou ak sans ijans nou te pouse nou fè yon apèl bay lidè mondyal yo ki te gen reyinyon sou zile Bali nan Endonezi ki te koresponn ak pa nou an. Lè nou rekonèt ke konsekans chanjman klimatik yo ak lit nou prevwa pou tè, dlo ak resous yo te ka byen mennen nan lagè ak anpil lanmò, nou te sipliye:
“Nan reyinyon IPCC Nasyonzini an nan Bali, pèp lemonn antye te konfye w yon gwo responsablite ak yon gwo opòtinite. Desizyon w ap pran kounye a ka fè jenerasyon k ap vini yo sonje moman sa a avèk benediksyon oswa avèk madichon. Nou mande w pou w aji avèk vizyon, odas ak kouraj pou w bay moun nouvo espwa. Bezwen pou w aji a ijan. Aksyon ki pran an dwe fè yon gwo diferans. Nou priye pou Bondye ede w travay ansanm pou w jwenn chemen pou w avanse ki saj, jis e ki pasifik.”
Devouman nou pou lapè Jezi te anseye ak pratike a pouse nou ankouraje nasyon yo pou yo òganize yo pou lapè avèk menm antouzyasm y ap prepare yo pou lagè kounye a, epi pou yo kontinye travay pou elimine kòz lagè yo.
Nou pale verite nou avèk lanmou lè nou di moun ki nan otorite yo ke kantite lajan ki depanse nan zam ak transfè zam, ki rive nan nivo rekò chak ane ki pase, se yon bagay ki vrèman degoutan. Li pi bon vre pou nou detounen depans yo pou byennèt limanite – pou nou diminye efè kriyèl chanjman klimatik yo, pou nou debarase planèt nou an de endistri nikleyè a ak zam ki inevitabman lye avèk li, pou nou devlope kapasite pou mentni lapè, pou nou bati sistèm jistis restoratif otantik lwen enstitisyon pinitif ki deja egziste yo, pou nou amelyore sante tout pitit Bondye yo, pou nou diminye epi finalman elimine analfabetis – an brèf, manje pou moun ki grangou, rad pou moun ki toutouni, ak bwason pou moun ki swaf.
Prensip nou, epi pratik nou yo te toujou ye, se chèche lapè epi asire li, epi swiv lanmou Bondye. Lagè ak lòt enjistis leve akòz vire do bay Lanmou sa a (Jak 4:1-3). Peche se separasyon ak Bondye. Plis separasyon sa a gwo, se plis kè nou vin di epi mwens konpasyon nou ap vin genyen. Konsa, nou p ap janm jwi nèt sa powèt eskosè Edwin Muir te dekri kòm "kwen vèt k ap grandi nan jèn Edenn nan."
Nou konnen nan kè nou ke Edenn sa a se objektif nou, non sèlman nan kè nou, men tou deyò pami pèp nan mond lan. Nou p'ap janm abandone vizyon sa a pou nou vin "yon jouk esklavaj" (Galatyen 5:1).
N ap konsidere yon lòt konsiltasyon nan Amerik yo an 2010, apre sa nou espere ke yon konvokasyon an 2011 nan yon kote nou poko chwazi pral prezante opinyon legliz lapè yo atravè lemond bay Konsèy Mondyal Legliz yo. Gwo travay lapè, jistis ak mizèrikòd la - travay Wayòm Bondye a - ap kontinye.
Lor In Hotel
Solo, Endonezi
7 desanm 2007
——————————————————————————–
Cheryl Brumbaugh-Cayford, direktè sèvis nouvèl pou Konsèy Jeneral Legliz Frè yo, pwodui Newsline Legliz la. Yo ka repibliye atik Newsline yo si yo site Newsline kòm sous la. Pou resevwa Newsline pa imèl, ale sou http://listserver.emountain.net/mailman/listinfo/newsline. Soumèt nouvèl yo bay editè a nan cobnews@brethren.org. Pou plis nouvèl ak atik Legliz Frè yo, abòne ak magazin "Messenger"; rele 800-323-8039 ekstansyon 247.