"Selebre 300yèm anivèsè Legliz Frè yo an 2008"
(17 avril 2008) — Legliz Frè yo te reprezante nan evènman Nasyonzini yo nan dat 27 mas pou make Jounen Entènasyonal pou Eliminasyon Diskriminasyon Rasyal (21 mas) ak Jounen Entènasyonal pou Memoryal Viktim Esklavaj ak Komès Esklav Transatlantik la (25 mas).
Doris Abdullah te patisipe kòm reprezantan denominasyon an ki gen akreditasyon nan Nasyonzini, epi kòm yon manm nan Soukomite Nasyonzini pou Eliminasyon Rasis nan Komite Entènasyonal ONG yo sou Dwa Moun, ki te planifye evènman yo. Li se yon manm nan Premye Legliz Frè yo nan Brooklyn, NY, epi li sèvi nan konsèy administrasyon On Earth Peace.
“Toulede pwogram yo te ale trè byen,” Abdullah te di, pandan l ap mete aksan sou ekspètiz oratè yo. Briefing maten an sou “Pou nou pa bliye: Kraze silans sou komès esklav transatlantik la,” te atire yon foul moun debòde. Yon fim dokimantè pa Sheila Walkers, “Wout esklav la: Yon vizyon mondyal,” te eksplore vwayaj esklav moun ki desandan afriken yo pandan plizyè milye ane. “Li te remonte wout la epi li te fè entèvyou ak desandan kominote afriken ki soti nan Mwayen Oryan, peyi Zend, Pakistan, Tiki, osi byen ke nan Amerik yo,” Abdullah te rapòte. Fim nan fè pati Pwojè Wout Esklav UNESCO a, epi li pral disponib pou piblik la. Abdullah rekòmande pou Frè yo itilize li pou edikasyon nan legliz la ak nan kominote a an jeneral.
Soukomite Abdullah la te rekòmande oratè pou reyinyon maten ak apremidi yo. Nan reyinyon maten an, oratè yo te gen ladan yo Howard Dodson, direktè Sant Schomburg pou Rechèch sou Kilti Nwa, ki travay avèk UNESCO sou Pwojè Wout Esklav la, ak William D. Payne, yon ansyen manm lejislati New Jersey ki te prezante de pwojè lwa ki te vin nan atansyon soukomite a. Premye a an 2002, ki te rele Lwa Amistad la, te rekonèt desizyon istorik Lakou Siprèm nan lane 1839 ki te jwenn esklav Amistad yo pa koupab de asasina epi ki te libere yo pou yo te retounen ann Afrik. "Istwa rebelyon abò Amistad la kounye a anseye nan lekòl piblik New Jersey yo," Abdullah te di. Dezyèm pwojè lwa a sete yon eskiz pou wòl New Jersey nan komès esklav la.
Tit konferans apremidi a te “Elimine Rasis: Anpeche Atwosite Mas,” avèk oratè yo: Rodney Leon, konsèpteur Moniman Simityè Afriken an nan Wall Street; Yvette Rugasaguhunga, yon sivivan jenosid Tutsi Rwanda a; Payam Akhavan, pwofesè Dwa Entènasyonal nan Inivèsite McGill nan Monreyal, Kanada, ak premye konseye legal nan Biwo Pwokirè Tribinal Entènasyonal pou ansyen Yougoslavi a ak Rwanda; Mark Weitzman, direktè Gwoup Travay kont Rayisman ak Teworis ak direktè asosye edikasyon pou Sant Simon Wiesenthal; Ervin Staub, pwofesè ak direktè fondatè yon pwogram doktora sou sikoloji lapè ak prevansyon vyolans, emerit, nan Inivèsite Massachusetts nan Amherst; ak Ben Majekodunmi, ofisye dwa moun pou Biwo Reprezantan Espesyal Nasyonzini an sou Prevansyon Jenosid ak Atwosite Mas. Raymond Wolfe, SE Anbasadè Jamayik la, te pale tou, ansanm ak lòt ofisyèl gouvènman an.
Moniman Simityè Afriken an se kote 20,000 esklav antere, epi yo te dekouvri l an 1991 nan yon chantye konstriksyon nan Lower Manhattan, dapre Abdullah. Pwosesis konsepsyon achitèk la pou moniman an te gen ladan l edikasyon ak yon prezans iben, ansanm ak "patisipasyon kiltirèl, senbolik, espirityèl, entènasyonal ak entèaktif," li te di. "Pou mwen, sa vle di ke nou vrèman 'mache sou tè sakre.' Afriken sa yo te britalman pran nan kay yo, mare nan chenn nan yon bato pandan plizyè mwa, esklavize pou tout lavi, epi antere nan beton pandan plizyè syèk, avèk klas rich la k ap mache sou zo yo. Yon sèl istwa yon sèl pèp, men se yon istwa vre."
Pami enkyetid yo te soulve nan reyinyon enfòmasyon yo te gen jwèt rayisman ak jwèt vyolan sou Entènèt la, nesesite pou prevansyon jenosid ak masak, ak rekiperasyon sikolojik ak rekonsilyasyon apre jenosid. "Jan Doktè Staub te di a, dyalòg fè pati angajman an, se pa imilyasyon oswa mechanste," Abdullah te di.
Yon lòt fason pou l di sa, li te ajoute: “Renmen lènmi nou yo epi priye pou moun k ap pèsekite nou yo.”