Refleksyon | 9 septanm 2021

Pri a nan pè

Laperèz.

Ven ane apre, se bagay prensipal ki fè m panse lè m ap reflechi sou enfliyans dirab 11 septanm nan.

Jou sa a, lè prèske twa mil Ameriken te mouri swa akoz premye atak yo oswa akoz blesi ak maladi ki te vin apre yo, nou te aprann gen pè. Nou te aprann ke nou pa t envilnerab apre tout. Non sèlman te gen moun ki te vle fè nou mal, men moun sa yo te ka rive jwenn nou kote nou te rete a.

Se te yon reveye frèt pou anpil Ameriken. Se vre, tout moun te konnen teworis te egziste, epi tout moun te wè efè dramatik li yo nan lòt pati nan mond lan. Epi se vre, nou te sonje atak la sou anbasad nou yo ann Afrik an 1998, epi Timothy McVeigh ak atak li an 1995 sou yon bilding biwo federal nan Oklahoma City, kote m ap viv kounye a. Entelektyèlman, nou te konnen li te ka rive ankò e li te ka rive nan Amerik, men kòm yon pèp nou pa t santi li. Nou pa t pè.

Apre 11 septanm, nou te vrèman pè, e laperèz sa a vin tounen yon pati nan lavi nou, menm yon bagay ki nan enstitisyon depi lè sa a.

Laperèz se yon emosyon nesesè e danjere alafwa. Li fè pati ensten siviv nou yo, li ede nou rekonèt danje epi evite l. Men, li danjere paske nou gen tandans pa pran pi bon desizyon yo lè nou pè. Nou reyaji twòp. Laperèz ka twò fasil tounen kòlè ak rayisman.

Nan pi bon moman li kòm prezidan, George W. Bush te rasanble peyi a apre atak 11 septanm nan epi li te eseye fè tout Ameriken yo konprann byen klè ke lènmi nou an pa t tout Mizilman, men sèlman kèk radikal sa yo ki te itilize idantite relijye yo pou maske yon ideyoloji politik rayisab. Vizit li nan yon moske nan jou apre 11 septanm nan se youn nan pi bon egzanp vrè lidèchip prezidansyèl nan lavi mwen.

Men, se pa tout moun ki te swiv egzanp li, epi, jan sa komen nan listwa limanite, gen kèk politisyen ki te wè yon opòtinite pou yo itilize laperèz la kòm zam pou rezon politik. Kidonk, laperèz te vin tounen yon bagay ke Mizilman Ameriken yo te aprann viv avèk li tou, pandan atak kont yo ak ensidan entimidasyon ak diskriminasyon yo te ogmante anpil. Pandan ane yo, chif sa yo pa janm desann nan nivo anvan 11 septanm yo, epi yo te monte pi wo toujou an 2016, pandan Mizilman Ameriken yo te sib politisyen yo ankò.

Laperèz te gen efè dramatik tou sou fason nou vwayaje. Jouk jounen jodi a nou fè fas ak gwo liy sekirite nan ayewopò yo, pwosedi kontwòl ki ogmante e ki pi anmèdan, ak lòt mezi ki sanble pridan men ki fè vwayaj ayeryen an mwens pratik e agreyab pase sa li te ye anvan.

Nou te abandone volontèman yon gwo pòsyon nan libète sivil nou yo avèk adopsyon Lwa Patriot la ak lòt lejislasyon, sa ki te bay sèvis entèlijans nou yo plis pouvwa ak bidjè ki te ogmante anpil pou yo pa sèlman veye lènmi nou yo aletranje, men tou pwòp sitwayen nou yo, pou yo chèche menas. Tout sa nan non pou fè nou santi nou pi an sekirite.

Nou te lanse de lagè pou nou te eseye angaje lènmi nou yo aletranje anvan yo te ka menase Etazini. Youn nan lagè sa yo, nan Afganistan, te resevwa yon sipò solid nan men rès mond lan epi li te konsidere kòm nesesè, epi nou te goumen kòm yon pati nan yon gwo kowalisyon lòt nasyon ki te anvi ede nou. Lòt la, nan Irak, te konsidere kòm initil epi li pa t popilè ditou aletranje, epi kèk nasyon te vin jwenn nou la. Lagè nan Irak la te lajman responsab pou yon gwo bès nan senpati ak sipò pou Amerik aletranje, yon sipò ki te rive nan nivo rekò touswit apre 11 septanm.

Nan lagè sa yo, plis pase sis mil Ameriken te mouri, ansanm ak plizyè santèn mil Irakyen ak Afgan—plis pase san mil ladan yo te sivil, dapre estimasyon ki pi konsèvatif yo. Kòm lagè ki pi long nan lagè sa yo fini ane sa a (oswa omwen patisipasyon dirèk Ameriken an ladan l fini), teworis ak ekstremis politik Islamik yo te siyifikativman diminye kòm menas, men sètènman pa elimine.

Mwen mande tèt mwen kounye a, 20 an apre sa, si n ap janm lib anba laperèz ankò. Mwen mande tèt mwen tou kijan listwa pral wè desizyon nou te pran an reyaksyon nou fas ak laperèz la. Mwen mande tèt mwen kijan Bondye pral wè yo.

Pwòp eksperyans mwen nan 11 septanm nan

Nan dat 11 septanm 2001, mwen t ap travay nan biwo mwen nan Anbasad Ameriken an nan Nassau, m t ap li rapò entèlijans ak diplomatik routin kòm yon pati nan travay mwen kote m t ap konseye anbasadè ameriken an sou relasyon politik ak gouvènman Bahamas yo. Lè yon moun te vin di m ke yon avyon te frape World Trade Center a (yo pa t pèmèt televizyon nan seksyon sekirite kote m t ap travay la), mwen te kontinye travay, mwen te panse se te yon ti avyon sivil, tankou youn ki te frape Mezon Blanch lan plizyè ane anvan.

Se apre madanm mwen te rele pou l te ka konnen reyaksyon m, mwen te kite biwo mwen an pou m al jwenn yon televizyon nan biwo atache naval la. Apre sa, tankou anpil moun nan Amerik, mwen te chita ap gade trajedi a ap dewoule.

Apre sa te rive yon moman ki te fè moun pè e ki te boulvèse m. Pou premye fwa e sèl fwa nan prèske 30 ane karyè mwen an, nou te pèdi kontak nèt ak Washington, pandan yo t ap evakye Depatman Deta a. Mwen pa t gen plis aksè a enfòmasyon pase nenpòt lòt moun k ap gade televizyon. Rimè t ap sikile kòmkwa Mezon Blanch lan te pran yon kou, oubyen Pentagòn nan (ki te pran yon kou), oubyen Depatman Deta a. Pandan prèske yon jou, nou pa t gen okenn kontak.

Nou te santi nou izole, paske tout vwayaj pou ale Ozetazini te sispann pou yon tan endefini. Tout moun t ap tann avèk enpasyans pou wè si t ap gen plis atak.

Nan yon sans, sepandan, se te yon bon moman pou nou te aletranje. Lanmou ak sipò pèp Bahamyen an te touchant e li te fè nou santi nou enb alafwa. Drapo ak banyè ameriken ki t ap pwoklame "Bondye beni Amerik" te parèt prèske lannwit lan toupatou sou zile yo. Biznis ak moun Bahamyen te bloke liy telefòn nou yo ak apèl pou ban nou sipò yo epi mande sa yo te ka fè pou ede. Plizyè douzèn jèn Bahamyen te rele pou mande si yo te ka rantre nan lame ameriken an pou konbat teworis.

Sipò sa a te dire yon bon bout tan anvan li te disparèt piti piti fas a yon lagè ki pa t popilè an Irak, men m ap toujou sonje kijan sa te touche m pwofondman nan moman sa a. Pandan ke nou gen lènmi aletranje, nou gen zanmi tou, epi nou pa ka bliye lènmi yo nan zèl nou pou opoze ak lènmi yo.

Brian Bachman te pran retrèt nan sèvis diplomatik ameriken an nan lane 2017. Travay li te pi renmen an sete kòm direktè a.i. nan biwo Libète Relijye Entènasyonal la, kote li t ap defann minorite relijye ki te sibi pèsekisyon atravè lemond. Malgre li fèk demenaje Oklahoma City, li se yon manm Legliz Frè yo nan Oakton (Vijini) depi plis pase 25 an.