Etid Biblik | 9 Avril 2024

Lafwa yon santèn

Lik 7:1-10

Nan kat Evanjil yo, Lik sanble pi enterese nan rasire Women yo ke disip Jezi yo pa reprezante okenn menas. Pandan ke kretyen yo te swiv yon chemen ki gen otorite ak pratik ki te klèman yon altènativ a sa ki te genyen nan anpi a, Lik dekri yon mouvman ki pa t gen anpil anbisyon politik.

Levanjil Lik la te pwobableman ekri nan ane 80 yo, apre ane pèsekisyon ajite ki te genyen anba rèy anperè Nero (54-68 AD). Li sanble tou ke odyans Lik la te sitou moun ki pa Jwif.

Li pa t ap bon pou yo konsidere kretyen yo kòm revolisyonè ki gen objektif pou febli otorite women an. Pou pwoteje legliz la kont pèsekisyon, Lik te vle pou yo wè kretyen yo kòm bon sitwayen ak manm respektab nan sosyete a. Mete Women yo nan yon move limyè ta ka ogmante tansyon endezirab ant women ak jwif yo oswa kretyen yo.

Lik rakonte istwa sa a sou yon bon santinye ki “renmen pèp nou an, epi se li menm ki te bati sinagòg nou an pou nou” (vèsè 5). Santinye sa a te rekonèt puisans ak konpasyon Jezi, se konsa li te voye kèk ansyen nan jwif yo pou mande Jezi èd nan pran swen esklav malad li a.

Pandan Jezi t apral rive, sòlda women an voye yon mesaj ba li ki di l: “Senyè, pa bay tèt ou pwoblèm, paske mwen pa merite pou ou antre lakay mwen. Se poutèt sa mwen pa ka vin lakay ou. Men, di yon pawòl sèlman, epi sèvitè m nan va geri” (vèsè 6-7). Sòlda women an te gen respè pou Jezi; anfèt, li te montre respè pou li. Lafwa kaptenn lan te etone Jezi, ki te fè deklarasyon etonan sa a: “M ap di nou sa: Mwen pa janm jwenn yon moun ki gen lafwa konsa, menm nan Izrayèl” (vèsè 9).

Lik sijere ke omwen kèk Women te kapab zanmi Juif yo. Se pa yon konyensidans ke sou kwa a se te yon satenyen ki te deklare Jezi inosan (Lik 23:47). Pawòl Jezi yo te konsistan avèk lòt tèks Lik ki montre moun ki pa Jwif yo kòm moun ki resevwa favè Bondye nèt ale. Nan diskou inogirasyon Jezi nan Nazarèt, li te idantifye vèv Sarepta a ak Naaman, moun Siryen an, kòm egzanp moun Bondye te montre konpasyon pou yo menm lè Izrayelit yo t ap soufri (1 Wa 17:8-15, 2 Wa 5:8-14). Sa te prèske lakòz pwòp kominote li a touye Jezi.

Pwoblèm esklavaj la nan ekriti yo

Toulede Testaman nan Bib la chaje ak referans sou esklavaj. Tèks jodi a se youn nan yo. Reyalite sa a kreye dezespwa pou nou menm k ap viv nan mond modèn nan.

Gen plizyè pwen enpòtan pou nou sonje. Li istorikman egzak pou nou rekonèt ke esklavaj te egziste nan mond ansyen an, e nan mond ki pa tèlman ansyen an. Nan pifò ka yo, referans ki fè referans ak esklavaj nan Bib la pa ni kondane ni apwouve pratik la. Esklavaj te senpleman yon pati nan peyizaj mond kote otè Bib la te viv la.

Sepandan, konnen kontèks istorik la pa eskize pratik la. Konprann kilti ansyen an pa vle di apwobasyon. Li enpòtan tou pou note ke istwa fondamantal Izrayèl la se sou yon Bondye ki libere pèp la anba opresyon. Pasaj ki soti nan Lik 7 la ka deklanche refleksyon ak konvèsasyon sou rasis ak tout ekspresyon opresyon, men pwoblèm sa yo pa sanble santral pou otè a.

Santye a, Jezi, ak otorite a

Nou tout wè reyalite a atravè lantiy pwòp eksperyans ak valè nou yo. Sa te vre pou santuryon an menm jan li ye pou nou. Li te yon sòlda. Anfèt, li te yon sòlda ki te gen yon ran enpòtan. Li te gen otorite sou 60 a 100 gason. Li te konnen kijan pou l pran lòd epi bay yo. Li te viv nan yon kontèks istorik patikilye kote lòd sosyal, politik ak espirityèl la te prèske toujou yerachi.

Santye a te ka sipoze ke pouvwa Jezi pou geri malad yo te montre li se yon gerisè respekte. Tout sa Jezi te bezwen fè se te di pawòl la pou sèvitè a geri. Egzèsis pouvwa sa a te tankou yon ofisye women. Bay yon lòd epi lòd la ap swiv. Resevwa yon lòd epi travay la ap akonpli. Santye a te ka sipoze ke li menm ak Jezi te pataje menm konpreyansyon sa a sou fason mond lan fonksyone.

Jezi te plis pase janti nan repons li a. Pandan ke li klè nan rès Levanjil Lik la ke Jezi pa t defann yon vizyon yerachik sou lavi a, li te fè lwanj lafwa santye a, li konpare l favorableman ak lafwa li te obsève nan Izrayèl.

Se pou wi nou rete wi, epi non nou rete non?

Souvan nou oblije chwazi ant konvenyans ak prensip. Nou konnen sa sa vle di lè nou deside fè yon erè pou sekirite olye nou riske onètete total. Èske n ap rete an silans epi kenbe lapè, oubyen èske n ap pale fò epi riske yon konfwontasyon?

Pifò nan nou ka idantifye dilèm sa a nan mond politik la, men li kapab yon pwoblèm ki pi pre lakay nou. Pami moun n ap viv oswa travay avèk yo, ap toujou gen dezakò, pafwa dezakò ki fè nou kont. Èske li pi bon pou nou evite konvèsasyon sa yo oswa pou nou pale onètman epi mete pwen de vi ki an kontradiksyon yo an piblik? Èske nou ka di sa nou panse san nou pa parèt arogan oswa siperyè? E si pwen de vi nou an pa byen enfòme? Èske nou riske wont tèt nou oswa parèt sòt oswa timid?

Levanjil Lik la sanble ap viv nan tansyon sa a. Yon bò, Lik te byen presize ke Jezi te opoze anperè women an. Anpi a te pote lapè grasa pouvwa nepe a; Jezi te pote lapè grasa pouvwa lanmou. Anpi a te chèche obeyisans grasa menas vyolans; Jezi te chèche obeyisans grasa pratik konpasyon. Kontras la te inevitab.

Anpil kote nan Lik reflete yon angajman pou renmen lènmi an—epi egzanp ki pi evidan sou yon lènmi se te Wòm. Nou dekouvri yon otè Levanjil ki te chèche byennèt ak sekirite moun li t ap sèvi yo epi ki te evite bagay ki te ka mete yo an danje. Moun ki pa Jwif yo te kapab swiv Jezi, epi kèk Women te ka zanmi. Yon sòlda Women te ka respekte, admire, e menm gen lafwa nan Jezi san l pa konprann nèt metòd oswa mesaj Jezi a. Yon moun ki pa t ka imajine okenn prensip òganizasyon apa de yerachi te ka akeyi pa yon moun ki t ap dirije nan sèvi epi ki te vin pafè nan feblès.

Fè chwa moral se pa fasil ditou. Pafwa yon moun pa ka chwazi sekirite ak entegrite an menm tan. Nou tout nan menm sitiyasyon an sou sa, epi Lik avèk nou. Jezi rele nou pou nou viv selon prensip levanjil yo, pandan l ap enstwi nou tou pou nou pratike konpasyon san konpwomi. Depi Adan ak Èv te manje fwi entèdi a, fanmi imen an te oblije pran desizyon sou sa ki bon ak sa ki pa bon.

Michael L. Hostetter, yon pastè retrete nan Legliz Frè yo, ap viv nan Bridgewater, Vijini.